Korporacijski potresi koji trenutačno potresaju Xbox, praćeni otpuštanjem preko 3.200 radnika i hitnom rasprodajom te osamostaljivanjem četiriju ključna razvojna studija, konačno su dobili svoju egzaktnu financijsku pozadinu. Godinama se u industriji raspravljalo o održivosti ambicioznog pretplatničkog modela na kojem je Microsoft gradio cijelu svoju strategiju. Najnoviji detalji koje donosi ugledni Wall Street Journal, potkrijepljeni iskrenim priopćenjem nove glavne izvršne direktorice Ashe Sharme, otkrivaju zastrašujući ponor između korporativnih želja i stvarne tržišne realnosti. Microsoft je, naime, čvrsto planirao i očekivao da će Xbox Game Pass dočekati tekuću 2026. godinu s nevjerojatnih 77 milijuna pretplatnika. Stvarna brojka? Skromnih i stagnantnih 30 milijuna korisnika.
Posljedice poskupljenja i akvizicija koja nije donijela čudo
Ovaj ogromni jaz u projekcijama rasta izravni je krivac za radikalan reset i dramatično rezanje troškova kojima svjedočimo. Vodstvo Microsofta bilo je uvjereno da će povijesno preuzimanje Activision Blizzarda, teško astronomskih 70 milijardi dolara, pokrenuti eksponencijalni val novih pretplatnika. Dogodilo se upravo suprotno. Game Pass u bazi korisnika nije zabilježio nikakav značajniji rast već pune tri godine. Štoviše, nakon što je dosegnuo svoj povijesni vrhunac tijekom 2024. godine, servis je u međuvremenu uspio izgubiti čak četiri milijuna vjernih korisnika.
Glavni razlog za ovakav odljev publike i stagnaciju krije se u prošlogodišnjoj odluci o drastičnom poskupljenju pretplate za čak 50 %. Taj potez je odbio milijune igrača i izravno oslabio jezgru Xbox poslovanja. Sharma je u internom dopisu otvoreno priznala da je kompanija predugo ignorirala signale s terena, nastavljajući bjesomučno gomilati nove timove i investicije u nadi da će se situacija sama od sebe popraviti, dok su operativne marže istovremeno pale na razinu koja je tri do deset puta niža od one koju bilježi izravna platformski i izdavačka konkurencija.
Najteža hardverska kriza i promjena pravila igre
Surovu realnost dodatno je potencirala situacija s kućnim hardverom, koju je Sharma opisala kao “najtežu hardversku krizu u povijesti industrije“. Suočen sa slabijom prodajom konzola na samom startu generacije i visokim troškovima proizvodnje, Xbox se previše oslonio na transmedijsku i multiplatformsku strategiju. No, umjesto stvaranja stabilnog ekosustava, prevelika ovisnost o pretplati pokazala se kao igranje na pogrešnu kartu.
Otrežnjenje je donijelo i promjenu poslovne politike koja je donedavno bila nezamisliva za brend. Kako bi se zaustavilo daljnje krvarenje i pad prihoda, novi naslovi iz mega popularnog Call of Duty serijala više ne stižu na Game Pass prvog dana u sklopu standardne pretplate, što jasno pokazuje da Microsoft više ne želi žrtvovati sigurnu zaradu od prodaje softvera radi pumpanja statistike pretplatnika.
Iako je iza Game Passa iznimno bolno razdoblje koje je posredno stajalo posla tisuće talentiranih developera, Wall Street Journal napominje kako ovaj servis i dalje ostaje ključna, neizostavna komponenta budućnosti tvrtke. Xbox je nedavno povukao ručnu kočnicu i počeo korigirati cijene prema dolje kako bi ponovno stimulirao tržište i privukao igrače natrag u sustav. Ipak, lekcija iz 2026. godine bit će trajno upisana u povijest gaming biznisa kao jasan dokaz da agresivne akvizicije i preveliko oslanjanje na “Netflix model” ne mogu preko noći promijeniti navike potrošača, pogotovo kada se u jednadžbu ubace loše tempirana poskupljenja i ignoriranje ekonomske logike.
