Gaming svijet proteklog je vikenda izgubio jednog od svojih najvećih tihih heroja. Japanski mediji izvijestili su o smrti Hidekija Satoa, čovjeka koji je stajao iza gotovo svakog komada hardvera koji je SEGA ikada pustila u prodaju.
Od skromnih početaka s modelom SC-3000 pa sve do labuđeg pjeva u obliku SEGA Dreamcasta, Sato nije bio samo inženjer i bivši predsjednik tvrtke – bio je arhitekt “konzolnih ratova” koji su definirali modernu industriju zabave.
Od arkadnih dvorana do dnevnih boravaka
Sato i SEGA udružili su snage davne 1971. godine, u vrijeme kada je tvrtka bila fokusirana isključivo na arkadne strojeve. Njegov najveći izazov bio je kako moćnu, ali skupu arkadnu tehnologiju “ugurati” u male kutije koje bi roditelji mogli priuštiti djeci. Taj se prijelaz najjasnije vidio kod SEGA Mega Drivea (na američkom tržištu poznatog kao SEGA Genesis). Sato je tada inzistirao na 16-bitnom procesoru u trenutku kada su svi još uvijek igrali na 8 bita, osjetivši da je trenutak za tehnološki skok bio savršen jer je cijena čuvenog 68000 čipa napokon pala.
Zanimljivo je i njegovo dizajnersko razmišljanje. Želio je da SEGA Mega Drive izgleda kao vrhunski audio uređaj, a ne kao dječja igračka. Zbog toga je konzola bila elegantno crna, s onim kultnim zlatnim natpisom “16-BIT”. Sam Sato se kasnije prisjećao kako je taj zlatni tisak bio iznimno skup za proizvodnju, ali je bio nužan kako bi kupci odmah vidjeli da u rukama drže budućnost.
Dreamcast – vizija koja je predvidjela budućnost
Kada je na red došao Dreamcast, Sato je već tada razmišljao o stvarima koje će postati standard tek dvije generacije kasnije. Njegov fokus bio je na komunikaciji, zbog čega je konzola dolazila s ugrađenim modemom. No, Sato je imao i neostvarenih želja – sanjao je o bežičnim kontrolerima još krajem devedesetih, jer su mu, kako je sam u šali govorio, “dugački kablovi bili nevjerojatno iritirajući“.
Iako je SEGA Dreamcast bila hardverski kraj ovog japanskog giganta, Sato je ostao vjeran tvrtki. Služio je kao predsjednik od 2001. do 2003. godine, vodeći kompaniju kroz bolnu tranziciju u izdavačke vode, da bi se konačno povukao 2008. godine. Njegov doprinos nije bio samo u čipovima i plastici, već u onom “pionirskom duhu” koji je SEGA-u činio buntovnikom u svijetu videoigara.
Nasljeđe koje ostaje vječno
Beep21, japanski magazin posvećen povijesti SEGA-e, dirljivo se oprostio od Satoa nazvavši ga “figurom koja je oblikovala japansku gaming povijest i očarala fanove diljem svijeta“. Njegova filozofija da kućna konzola mora donijeti snagu arkada u dom, uz vizualni identitet koji odiše kvalitetom, ostavila je neizbrisiv trag.
Bez Hidekija Satoa, pitanje je bi li gaming danas bio ovoliko dominantan oblik zabave. Bio je to čovjek koji je znao da hardver nije samo alat za igru, već prozor u neki drugi, uzbudljiviji svijet.
Hideki Sato napustio nas je u 77. godini života, ali njegovo nasljeđe živi u svakom “SEGA!” poviku koji čujemo pri pokretanju starih klasika. Dok danas uživamo u 4K rezoluciji i bežičnim tehnologijama koje je on sanjao, vrijedi se prisjetiti čovjeka koji je postavio temelje. Stoga, hvala Vam na svemu Sato-san, Vaš zlatni tisak i dalje sja istim sjajem u sjećanjima milijuna igrača!
