Javna percepcija Ubisofta u posljednje je vrijeme, blago rečeno, u silaznoj putanji. Od masovnih otpuštanja i otkazivanja projekata pa sve do odgode dugo očekivanog Assassin’s Creed IV: Black Flag Remakea, francuski gigant niže udarce. Ipak, jedan od najvećih kamena spoticanja između izdavača i zajednice već godinama su mikrotransakcije unutar igara koje bi u svojoj srži trebale biti čisto single player iskustvo. Zahvaljujući poznatom francuskom YouTuberu j0nathanu, inače jednom od najkredibilnijih insidera kada je u pitanju Ubisoft, sada napokon imamo i konkretne brojke koje opravdavaju Ubisoftovu tvrdoglavost u forsiranju digitalnih dućana.
Interni dokumenti koji su procurili u javnost pokazuju nevjerojatne iznose. Primjerice, Assassin’s Creed Odyssey je od prodaje mikrotransakcija uprihodio čak 94 milijuna eura, dok je taj iznos kod igre Assassin’s Creed Valhalla skočio na nevjerojatnih 112 milijuna eura. Ono što posebno upada u oči jest činjenica da ogroman dio tog kolača otpada na takozvane “time-saving” dodatke. Igrači su potrošili 47 milijuna eura na XP boostere u Odysseyju, dok je Valhalla na istoj stavki generirala 35 milijuna eura.
Pour ceux qui doutent, voici un extrait d’un document interne que l’on m’a partagé pour justifier les microtransactions dans AC Shadows.
On comprend mieux pourquoi Ubisoft veut continuer sur les grands open-world🥹
Note : l’image à été légèrement modifiée, mais les chiffres… https://t.co/oh7gwpfZZg pic.twitter.com/wdDdwKwVOq
— j0nathan (@xj0nathan) January 23, 2026
Ove brojke jasno govore da mikrotransakcije više nisu samo sporedni izvor zarade, već primarni pokretač načina na koji se igre dizajniraju. Ako se zapitate zašto su posljednji RPG nastavci serijala postali toliko prostrani i ispunjeni repetitivnim zadacima koji zahtijevaju sate “grinda”, odgovor leži u financijskom poticaju. Dizajnerske odluke o brzini napredovanja lika izravno su povezane s potencijalnom prodajom boostera, što stvara situaciju u kojoj se igra namjerno usporava kako bi se igraču ponudilo plaćeno rješenje.
Animus Hub kao sljedeća faza integracije
Ovaj trend ne pokazuje znakove usporavanja, što najbolje vidimo na primjeru Assassin’s Creed Shadowsa, s kojim je Ubisoft uveo dugo najavljivani Animus Hub, platformu koja će služiti kao središnje sučelje za pokretanje igre. Forsiranjem igrača da uđu u Hub prije nego što uopće započnu svoje putovanje kroz feudalni Japan, kompanija još agresivnije integrira mikrotransakcije i Battle Pass sustave u samo korisničko sučelje.
Iako Ubisoft brani ove poteze tvrdeći da prihodi od digitalnih predmeta omogućuju dugotrajnu podršku i besplatan sadržaj nakon izlaska igre, kritičari ističu da se time nepovratno narušava integritet naslova koji bi trebali biti fokusirani na priču, a ne na stalno podsjećanje na kupovinu kozmetičkih dodataka ili mountova.
Dokle god igre poput Valhalle generiraju deveteroznamenkaste iznose samo od prodaje digitalnih sitnica, nerealno je očekivati povratak na “stari” Assassin’s Creed bez in-game trgovina. Ubisoft se trenutno nalazi u rascjepu između nezadovoljstva baze fanova i neumoljive statistike koja pokazuje da je značajan broj igrača spreman platiti kako bi, paradoksalno, manje igrao njegovu igru.
